Mnogo puta se postavljamo pitanje da li će ih biti ili ne uključite opozicije, da li osoba poznaje ljude sa suda i sud im može "pružiti ruku" na takmičenjima (do te mjere da se na taj način izbori za mjesto). Ova zabrinutost je uobičajena među kandidatima za javnu poziciju, jer se svake godine čuju glasine o favoriziranju i subjektivnostima koje dovode u pitanje objektivnost procesa selekcije.
Da li je moguće da postoji "čep" u opozicijama?
Jedna od najvećih briga protivnika je da li poznavanje nekoga u odboru može uticati na ocjenu ispita. Postoji sumnja da sud može biti više dobronamjeran sa onima koji imaju ranije odnose sa njenim članovima.
Opozicioni sudovi su dizajnirani da budu nepristrasan y transparentno. Na članove ovih sudova ne bi trebalo da utiču faktori van dokaza. Zakonom je utvrđeno da je jedini validan kriterijum za dodjelu mjesta zasluga i sposobnost kandidata. Međutim, stvarnost ponekad možda ne odgovara ovoj savršenoj teoriji.
Sumnje u subjektivnost u sudovima
Posljednjih godina bilo je više pritužbi protivnika na nedostatak transparentnosti i mogućnosti subjektivnosti u ispravci ispita. Prema članku objavljenom u El Confidencial, jedan od najvećih problema leži u usmeni testovi, s obzirom na to da sud ima veće diskreciono pravo u ocjeni ovog dokaza, što njegove kriterije čini težim za objektivizaciju i samim tim podložnijim tumačenjima.
Naglasak je stavljen na činjenicu da je usmeni ispiti Oni se ne odražavaju uvijek u snimcima ili fizičkim dokumentima koji se mogu provjeriti, kao što je spomenuto u članku. Ovo stvara situaciju u kojoj protivnici, ako smatraju da su nepravedno ocijenjeni, nemaju načina da to dokažu. Ova situacija je otvorila vrata sumnji u favorizovanje ili korupciju.
Uticaj diskrecije u ocjenjivanju ispita
Tehnička diskrecija je definisana kao sloboda koju sudovi moraju ocijeniti prema svojim tehničkim kriterijima, uzimajući u obzir niz faktora koje smatraju relevantnim. Iako je podržana propisima o konkurenciji, mnogi glasovi kritikuju ovu praksu jer može dovesti do nejednakih ocjena i, posljedično, nepravednih rezultata.
Jasan primjer ovog problema predstavlja Glas Galicije, koji objavljuje kako isti ispiti ispravljeni od strane različitih odbora mogu dati različite ocjene. Ovo stvara nedostatak homogenost u tom procesu i stvara klimu nepovjerenja među protivnicima. Kao ekstremni primjer, dokumentirano je da je jedan sud odobrio mnogo veći procenat kandidata od drugog pod istim uslovima.
Nedostatak transparentnosti i neprozirnosti sistema
Jedna od najdosljednijih pritužbi na opozicioni sistem je nedostatak transparentnosti. Iako propisi nalažu da kandidati mogu tražiti reviziju ispita, u praksi recenzije često nisu iscrpne.
En Arainfo, CGT sindikat ističe da su se mnogi protivnici žalili da ne mogu pristupiti svojim ispitima kako bi ih pravilno pregledali u procesu podnošenja zahtjeva. Često se sudovi ograničavaju na površne ispravke, bez davanja detaljnih objašnjenja za svaku grešku ili razlog za nisku ocjenu.
Sistem postaje još neprozirniji kada kriterijumi ocjenjivanja nisu unaprijed objavljeni, stvarajući veliku nesigurnost među kandidatima. Štaviše, sami članovi tribunala se možda neće složiti oko toga kako primijeniti kriterijume, što dodaje još jedan nivo subjektivnosti ocjenama.
Faktor sreće u opoziciji
Drugi element koji utiče na subjektivnost je faktor sreće. Iako su takmičarski ispiti osmišljeni tako da se objektivno ocjenjuju, stepen težine ispita ili percepcija koju članovi tribunala imaju o kandidatu mogu varirati ovisno o danu, raspoloženju ili očekivanjima koja imaju o tome kako bi kandidat trebao izraditi test.
Po riječima Belén Romero Galan, član tribunala na takmičenjima iz andaluzijskog jezika, tribunal ima a odlučujući uticaj u budućnosti podnosilaca prijava. Opisuje kako se rubrike i kriterijumi jednog suda mogu razlikovati od drugog, direktno utičući na rezultate kandidata, što stvara veću nesigurnost i, samim tim, dodatnu nervozu u ionako težak i naporan proces.
Prijedlozi za poboljšanje objektivnosti u opozicijama
Kako bi se suprotstavili ovim problemima, stručnjaci i sindikati su predložili nekoliko rješenja:
- Snimanje usmenog ispita: Jedan od predloga koji se najčešće ponavlja je obaveza evidentiranja usmenih ispita kako bi se garantovala veća transparentnost i omogućilo rigorozniji pregled testova. Ovo bi smanjilo marginu subjektivnosti i dalo protivnicima još jedan alat za odbranu svog rada u slučaju tužbe.
- Unaprijed definirani kriteriji evaluacije: Kako bi se smanjila diskreciona prava sudova, predlaže se da se kriterijumi ocjenjivanja objave prije polaganja ispita, što bi primoralo članove suda da ih ocjenjuju na koherentniji način i smanjili razlike među sudovima.
- Specijalizovani sudovi: Formiranje tribunala sa članovima koji su volonteri ili su specijalizovani isključivo za ocjenjivanje takmičarskih ispita, umjesto da se ovaj zadatak dodijeli aktivnim nastavnicima, također bi pomoglo u smanjenju opterećenja tribunala i omogućilo veću profesionalizaciju procesa.
- Eksterna revizija ispita: Konačno, mogućnost da ispite mogu pregledati i sudovi koji nisu oni koji su ih inicijalno ocjenjivali, kao što je to već učinjeno u drugim evropskim zemljama, omogućila bi dvostruku provjeru i izbjegla moguće greške u ocjenjivanju.
Uključivanje ovih prijedloga, iako ne bi u potpunosti otklonilo problem subjektivnosti, drastično bi poboljšalo transparentnost I to objektivnost procesa, od koristi i protivnicima i samim članovima sudova.
Proces prigovora je komplikovan put za mnoge kandidate. Za polaganje ispita potrebno je ne samo znanje, već i suočavanje sa realnošću u kojoj subjektivitet sudova i drugi spoljni faktori mogu uticati na konačni rezultat. Iako su poduzeti koraci u pravom smjeru, od suštinske je važnosti da se nastave primjenjivati mjere koje garantuju jednake mogućnosti i transparentnost tokom cijelog procesa.